Naše malo mjesto-Kočerin
Kočerin je povijesno područje u zapadnoj Hercegovini. Smješteno je između Posušja i Širokog Brijega. Obuhvaća naselja Kočerin, Ljubotići, Crne Lokve, Rujan, Privalj, Podvranić i Gornji Mamići.
Kočerin je u hrvatskoj znanstvenoj javnosti poznat po znamenitoj srednjovjekovnoj kamenoj ploči s natpisom. Na njoj stoji kako je Viganj Milošević iz Kočerina pokopan na tom mjestu. Ploča se izvorno nalazila uz Vignjev stećak i tvorila s njim jedinstvenu cjelinu. Ujedno je na toj ploči i prvi spomen imena Kočerin. Iz spomenutog teksta je jasno da je Kočerin bio naseljen najkasnije u 14. stoljeću, i to upravo pod tim imenom. Samo ime Kočerin izvorno je trebalo glasiti „kod čerina“, pri čemu čerin označava vodoplavno mjesto. Prema tome, Kočerin je mjesto nastalo u blizini nekog vodoplavnog područja, primjerice močvare, ili povremenog poplavljenog polja („blata“).
Zaštitnici župe Kočerin su sveti Petar i Pavao. Župa Kočerin se izdvojila iz župe Široki Brijeg 1872. godine.
Kočerin ima jedinstven spomenik ugrađen u pročelje župne crkve, a to je najveći mozaik sv. Franje na svijetu, visok 25 m , čiji je tvorac prof. Ante Starčević.Za novu crkvu nabavljeno je zvono teško 2100 kg. Filijalne crkve u Ljubotićima i Rujnu sagrađene su 1971. godine. Godine 2005. tadašnji župnik fra Miro Šego je renovirao i preuredio župnu kuću. Sadašnji župnik župe Kočerin je fra. Mario Knezović.
Broj stanovnika Kočerina se od polovice 20. stoljeća konstantno smanjivao Broj župljana u posljednja dva-tri desetljeća opada zbog iseljavanja. Tako je u župi 1975. bilo 5.200 žitelja, 1991. 3.517, 2002. 3.470, a 2007. godine 3350 župljana. Danas u njemu živi oko 3300 stanovnika.
Stanovnici Kočerina ponosni su na svoje malo mjesto koje krasi beskrajno kočerinsko polje, izvor vode Šumet, stare mlinice… Pored prirodnih ljepota Kočerin se može pohvaliti predivnom crkvom, povijesnim spomenicima,ambulantom, školama, brojnim tvornicama te ostalim vjerskim, kulturnim, povijesnim i zabavnim sadržajima.
Kočerin je povijesno područje u zapadnoj Hercegovini. Smješteno je između Posušja i Širokog Brijega. Obuhvaća naselja Kočerin, Ljubotići, Crne Lokve, Rujan, Privalj, Podvranić i Gornji Mamići.
Kočerin je u hrvatskoj znanstvenoj javnosti poznat po znamenitoj srednjovjekovnoj kamenoj ploči s natpisom. Na njoj stoji kako je Viganj Milošević iz Kočerina pokopan na tom mjestu. Ploča se izvorno nalazila uz Vignjev stećak i tvorila s njim jedinstvenu cjelinu. Ujedno je na toj ploči i prvi spomen imena Kočerin. Iz spomenutog teksta je jasno da je Kočerin bio naseljen najkasnije u 14. stoljeću, i to upravo pod tim imenom. Samo ime Kočerin izvorno je trebalo glasiti „kod čerina“, pri čemu čerin označava vodoplavno mjesto. Prema tome, Kočerin je mjesto nastalo u blizini nekog vodoplavnog područja, primjerice močvare, ili povremenog poplavljenog polja („blata“).
Zaštitnici župe Kočerin su sveti Petar i Pavao. Župa Kočerin se izdvojila iz župe Široki Brijeg 1872. godine.
Kočerin ima jedinstven spomenik ugrađen u pročelje župne crkve, a to je najveći mozaik sv. Franje na svijetu, visok 25 m , čiji je tvorac prof. Ante Starčević.Za novu crkvu nabavljeno je zvono teško 2100 kg. Filijalne crkve u Ljubotićima i Rujnu sagrađene su 1971. godine. Godine 2005. tadašnji župnik fra Miro Šego je renovirao i preuredio župnu kuću. Sadašnji župnik župe Kočerin je fra. Mario Knezović.
Broj stanovnika Kočerina se od polovice 20. stoljeća konstantno smanjivao Broj župljana u posljednja dva-tri desetljeća opada zbog iseljavanja. Tako je u župi 1975. bilo 5.200 žitelja, 1991. 3.517, 2002. 3.470, a 2007. godine 3350 župljana. Danas u njemu živi oko 3300 stanovnika.
Stanovnici Kočerina ponosni su na svoje malo mjesto koje krasi beskrajno kočerinsko polje, izvor vode Šumet, stare mlinice… Pored prirodnih ljepota Kočerin se može pohvaliti predivnom crkvom, povijesnim spomenicima,ambulantom, školama, brojnim tvornicama te ostalim vjerskim, kulturnim, povijesnim i zabavnim sadržajima.
