Naše malo mjesto-Kočerin
Kočerin je u hrvatskoj znanstvenoj javnosti poznat po znamenitoj srednjovjekovnoj kamenoj ploči s natpisom. Na njoj stoji kako je Viganj Milošević iz Kočerina pokopan na tom mjestu. Ploča se izvorno nalazila uz Vignjev stećak i tvorila s njim jedinstvenu cjelinu. Ujedno je na toj ploči i prvi spomen imena Kočerin. Iz spomenutog teksta je jasno da je Kočerin bio naseljen najkasnije u 14. stoljeću, i to upravo pod tim imenom. Samo ime Kočerin izvorno je trebalo glasiti „kod čerina“, pri čemu čerin označava vodoplavno mjesto. Prema tome, Kočerin je mjesto nastalo u blizini nekog vodoplavnog područja, primjerice močvare, ili povremenog poplavljenog polja („blata“). Kočerinska ploča datira iz 1406. godine, na kojoj Viganj u kamenu piše svoju oporuku, zapravo nadgrobni spomenik. Kočerinska ploča je premještena s originalne lokacije nalazišta i ugrađena u zgradu župnoga stana na Kočerinu. Uz obljetnicu 600 godina prvoga spomena Kočerina napravljena je replika u prirodnoj veličini i postavljena na mjesto gdje je ploča nađena.
Zaštitnici župe Kočerin su sveti Petar i Pavao. Župa Kočerin se izdvojila iz župe Široki Brijeg 1872. godine. Godine 1873. dovršena je župna kuća. Prvu crkvu od kamenih blokova ove župe sagradio je 1892. godine fra Ilija Leko. Dugogodišnji kočerinski župnik fra Ivo Slišković (1919.-1942.) porušio je tu trošnu kuću te 1927. sagradio novu. Proširena je poprečnom lađom 1964. Ipak je i takva bila premalena za naglo rastući broj župljana. Tako je ta crkvica porušena, a na njezinu je mjestu niknula nova prekrasna crkva čiju je gradnju vodio župnik fra Petar Krasić 1976.-1985., a nastavio s uređivanjem župnik fra Mićo Pinjuh.
Kočerin ima jedinstven spomenik ugrađen u pročelje župne crkve, a to je najveći mozaik sv. Franje na svijetu, visok 25 m , čiji je tvorac prof. Ante Starčević.Za novu crkvu nabavljeno je zvono teško 2100 kg. Filijalne crkve u Ljubotićima i Rujnu sagrađene su 1971. godine. Godine 2005. tadašnji župnik fra Miro Šego je renovirao i preuredio župnu kuću.