Historija grada Cazina
Cazinska krajina je naseljena stalno, još od razdoblja paleolitika, tj. starijeg kamenog doba, a o tome imamo značajnu potvrdu u jednom slučajnom arheološkom nalazu jedne kamene kalupaste sjekire koja je pronađena u samome gradu Cazinu, na prostoru Stare Govedarnice. Na temelju nekoliko arheoloških nalaza može se zaključiti da je ovo mjesto bilo naseljeno još u eneolitiku (otprilike 3500.pr.n.e-2200.pr.n.e), uglavnom stanovnicima nositeljima lasinjske i vučedolske kulture, zatim u kasnom brončanom i starijem željeznom dobu (za Branku Raunig protojapodsko ili japodsko stanovništvo), latinskom i rimskom, te, naravno, srednjovjekovnom i osmanskom razdoblju.
Cazin i gotovo njegova cijela šira okolica (Cazinska krajina), bogata je, i obiluje za razliku od drugih dijelova Bosne i Hercegovine, znakovitim raritetnim reljefnim nazivima mnogih rijeka, potoka, brda, dolova, sela, zaseoka i starih utvrđenih gradova i gradina.
Možemo samo pretpostaviti, jer nemamo za tu tvrdnju relevatnih povijesnih ili arheoloških dokaza, da je ime Cazina možda izvedeno iz iz latinske riječi "Casino", (od samostana ili manastira Monte Casino u Italiji i povratne seobe dijela Zapadnih Gota).
Na ovom području evidentirana su i potvrđena mnoga naselja gradinskog tipa s kraja 9. i početka 8 stoljeća p.n.e. Na jednom potpuno istraženom arheološkom lokalitetu Čungar, pronađen je najvažniji arheološki nalaz, tj. jedan brončani šljem, te brojni nalazi različitih vrsta keramike i kostiju, ljudskih i životinjskih. Za vrijeme rimskog razdoblja vlasti, ovaj kraj je također bio naseljen i imamo potvrde prisustva čovjeka na ovom prostoru. O tome, da je ovdje bio organiziran život imamo potvrdu u nalazu jednoga rimskog groba s kamenom konstrukcijom, u kojemu su pronađeni dijelovi različitoga nakita iz razdoblja rimske države.
Cazin i gotovo njegova cijela šira okolica (Cazinska krajina), bogata je, i obiluje za razliku od drugih dijelova Bosne i Hercegovine, znakovitim raritetnim reljefnim nazivima mnogih rijeka, potoka, brda, dolova, sela, zaseoka i starih utvrđenih gradova i gradina.
Možemo samo pretpostaviti, jer nemamo za tu tvrdnju relevatnih povijesnih ili arheoloških dokaza, da je ime Cazina možda izvedeno iz iz latinske riječi "Casino", (od samostana ili manastira Monte Casino u Italiji i povratne seobe dijela Zapadnih Gota).
Na ovom području evidentirana su i potvrđena mnoga naselja gradinskog tipa s kraja 9. i početka 8 stoljeća p.n.e. Na jednom potpuno istraženom arheološkom lokalitetu Čungar, pronađen je najvažniji arheološki nalaz, tj. jedan brončani šljem, te brojni nalazi različitih vrsta keramike i kostiju, ljudskih i životinjskih. Za vrijeme rimskog razdoblja vlasti, ovaj kraj je također bio naseljen i imamo potvrde prisustva čovjeka na ovom prostoru. O tome, da je ovdje bio organiziran život imamo potvrdu u nalazu jednoga rimskog groba s kamenom konstrukcijom, u kojemu su pronađeni dijelovi različitoga nakita iz razdoblja rimske države.
RADETINA KULA
Radetina kula / turanj/ - osnovica ove kule je krug.Sazidana je na rubu jedne male izbočine,koja je sa tri strane okomita,pa samim tim i nepristupačna.Krova nema,ali se sačuvao samo balkon.Ispod kule se nalazi pećina i vrlo je vjerovatno da je bila u vezi sa kulom.
Ova kula je bila stražarnica,pa je po tome i cijeli kraj prozvan Karaula.
Radetina kula se prvi puta spominje1563. godine u izvještaju o kulama i utvrđenim gradovima u Krajini.
Radetina kula u Turske ruke pada 1635.godine kad je zauzet i Pećigrad.Iz video snimka možete vidjeti da se Radetina kula nalazi u prirodi,pored nje protiče potok u kom i danas ima riba i rakova,a i sama voda je čista i za piće. Kula se tada nalazi u vlasti porodice Kobasića,koji su bili vlasnici i Brekovice na Uni.
Grb porodice Kobasići je pronađen na sarkofagu u Bihaću .
Radetina kula se prvi puta spominje1563. godine u izvještaju o kulama i utvrđenim gradovima u Krajini.
Radetina kula u Turske ruke pada 1635.godine kad je zauzet i Pećigrad.Iz video snimka možete vidjeti da se Radetina kula nalazi u prirodi,pored nje protiče potok u kom i danas ima riba i rakova,a i sama voda je čista i za piće. Kula se tada nalazi u vlasti porodice Kobasića,koji su bili vlasnici i Brekovice na Uni.
Grb porodice Kobasići je pronađen na sarkofagu u Bihaću .
ZAMAK OSTROŽAC
Stari grad Ostrožac osnovan je davne 405.god.p.n.e., a prvi put se spominje 1286.god.kao grad moćnih knezova Babonjića-Blagajskih, u čijoj je vlasti bio sve do 1552.god.Tad je grad imao svoj grb i pečat s latinskim natpisom.
Turska vojska je ovaj grad osvojila 13.11.1577.god.pa su Turski kapetani,bezi Beširevići vladali Ostrožcem od kraja XVII do kraja XIX vijeka, tačnije do 1836.god.,kad su na područiju BiH ukinute kapetanije.
Prvi je vladao Osman-aga Beširević,a njegov sin Derviš-aga je vladao u Sv.JurajuOstrožačkom (današnji Osredak).Njima,Beširevićima, su priznata nasljedna prava na grad što se produžilo i poslije dolaska Austrougarske u BiH,1878.god.Posljednji iz begovske dinastije ,Mehmed-beg Beširević,krajem XIX vijeka,grad Ostrožac je prodao austrijskom grofu Lotharu von Berksu, koji je vršio dužnost gradonačelnika grada Bihaća.On je obnovio i sagradio drugi dio grada koji je pretvorio u svoj dvorac, u kojem je povremeno i stanovao.Sagradio je i put od rijeke Une do Ostrožca-grada.
U prostoru dvorišta starog grada održava se i Kolonija skulptora , koja je ove godine obilježila pedesetu godišnjicu rada. Skulptori tu ,na licu mjesta rade,klešu i radove ostavljaju u starom zamku. Ovako izgleda dvorište sa skulpturama ove godine.
Turska vojska je ovaj grad osvojila 13.11.1577.god.pa su Turski kapetani,bezi Beširevići vladali Ostrožcem od kraja XVII do kraja XIX vijeka, tačnije do 1836.god.,kad su na područiju BiH ukinute kapetanije.
Prvi je vladao Osman-aga Beširević,a njegov sin Derviš-aga je vladao u Sv.JurajuOstrožačkom (današnji Osredak).Njima,Beširevićima, su priznata nasljedna prava na grad što se produžilo i poslije dolaska Austrougarske u BiH,1878.god.Posljednji iz begovske dinastije ,Mehmed-beg Beširević,krajem XIX vijeka,grad Ostrožac je prodao austrijskom grofu Lotharu von Berksu, koji je vršio dužnost gradonačelnika grada Bihaća.On je obnovio i sagradio drugi dio grada koji je pretvorio u svoj dvorac, u kojem je povremeno i stanovao.Sagradio je i put od rijeke Une do Ostrožca-grada.
U prostoru dvorišta starog grada održava se i Kolonija skulptora , koja je ove godine obilježila pedesetu godišnjicu rada. Skulptori tu ,na licu mjesta rade,klešu i radove ostavljaju u starom zamku. Ovako izgleda dvorište sa skulpturama ove godine.
U ovom zamku snimljen je i spot kojim je predstavljena Bosna i Hercegovina na takmičenju za pjesmu Eurovizije 2016 godine.
