Narodni govor moga grada
Bosanski jezik u ovom kraju pripada štokavskom dijalektu i ima ijekavski govor.Geografski položaj,smjene vlasti,migracije stanovništva ostavile su trag i u jeziku Cazinske krajine.
Veoma je izrazita pojava prenošenja akcenta na proklitike: òd brata , òd majke , ìz Cazina.....
Zamjena glasa jat u govoru ljudi našeg kraja je veoma šarolika.Dugo jat se u narodnom govoru različito reflektovao što još jednom ukazuje da su migracije u određenim historijskim periodima ostavile trag.Takve odlike susrećemo u Lici.To nam potvrđuje činjenica da se u prošlosti stanovništvo doseljavalo u ovaj kraj iz Like. Često se u govoru dugo jat zamjenjuje sa " je": djete , rjeka ,vjećati ,vjek , smjeh...
Pored ove zamjene ,naručito je prisustvo ikavskih riječi koje se upotrebljavaju u narodnom govoru:
- LIPO ( lijepo)
- PRIKO ( prijeko - u značenju bliže)
- CVIĆE ( cvijeće npr U narodnoj pjesmi " Lipa cvića,lipa cvića naokolo Bišća... " )
- MLIKO ( mlijeko - u ovom slučaju se misli na kiselo mlijeko,a za slatko mlijeko se kaže VARENIKA)
- KLIŠTA ( kliješta)
- LIPITI - NALIPITI ( lijepiti , nalijepiti )
- LIVATI ( lijevati )
- CIPATI ( cijepati )....
Kod starijih ljudi je bila upotreba riječi tijelo. Tu riječ su izgovarali ekavski i ikavski , pa se moglo čuti " Boli me svo telo / tilo." Ova pojava je sve rjeđa.
Kod deklinacije imenica ima nekih karakteristika. Toponimi tipa Krupa,Kladuša često imaju pridjevsku promjenu : prema Krupoj , prema Kladušoj...
Nazivi mjesta u ovom kraju imaju često oblik množine: Srbljani,Ćoralići , Pjanići ,pa onda,čujemo : u Pjanići; u Ćoralići ;u Srbljani umjesto u Pjanićima; u Ćoralićima ; u Srbljanima...
Pored toponima koji se javljaju u obliku množine,zanimljiva je i upotreba imenica tog tipa ( pluralia tantum) :
- leđa - na leđima / na leđi
- kola - u kolima / u koli / s koli
- vrata - na vratima / na vrati
- prsa - na prsima / na prsi
Zamjenica u pojedinim padežnim oblicima je karakteristična kod starijeg stanovništva:
meneka ( meni) ; donila ( donijela) ; miloštu ( dar ); nami ( nama) ; naske (nas) ; njiha ( njih); nami (nama) ; njojzi (njoj) ;...
U upotrebi je i pogrešan oblik pokazne zamjenice .Ovo se često može čuti i kod mlađe populacije.Umjesto ovaj - ova - ovo čujemo otaj - ota - oto.
Glagoli se često upotrebljavaju u obliku : došo , pošo , reko , dovo , upiso , kupijo , donijo , radijo...
Karakteristično za ovaj kraj je da su se ženska imena često završavala na -o : Ajko , Kado , Mejro ili na -e: Fate , Mine, Selime... Danas je to rijetka pojava i ta imena imaju svoj gramatički oblik Ajka, Mina, Kada , Fata , Selima...
U istraživanju smo razgovarali sa starijim stanovnicima našeg kraja.Prikupili smo mnoštvo riječi i izraza koji se koriste u narodnom govoru. Navodimo neke u prilogu na drugoj stranici.
Literatura:
1.Asim Peco; "Ikavskošćakavski govori zapadne Bosne",II dio
2.Fuad Omanović;" Naš Cazin"
3.Milivoje Minović; " Srpskohrvatski jezik IV"
4.Šefkija Pozderac; " Iz Cazinske krajine "
Veliko hvala nastavnicama Bosanskog jezika i književnosti Muhibi Burzić i Rasemi Durić ,koje su pomogle u izradi ovog teksta.
